Općina Brdovec

Znamenite ličnosti

Baltazar Adam Krčelić rodio se u Šenkovcu 1715. Studirao je u Beču i Bologni. Stekao doktorat, te postao zagrebački kanonik. Bio je povjesničar, književnik i veliki dobročinitelj hrvatskoga naroda. Iako je pisao i na hrvatskom jeziku, najvažnija su mu djela (od kojih je najznačajnije Annuae ili Historija 1748. do 1767.) napisana na latinskom jeziku. Posjedovao je bogatu knjižnicu kojom je 1777. utemeljio današnju Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu. Umro je u Zagrebu 1778. i sahranjen je u zagrebačkoj katedrali. Uz 280.-godišnjicu njegova rođenja u OŠ Ivana Perkovca 1995. godine održan je okrugli stol o njegovu životu i djelu.

IVAN PERKOVAC rodio se u Harmici 1826. i tu proveo svoje djetinjstvo. Bio je prvi profesionalni hrvatski novinar, književnik, političar, prosvjetitelj i rodoljub. Upisao se na bogosloviju, ali zbog pustopašnog duha nije ustrajao u duhovnom zvanju. U bojnom odsjeku za Jelačićeva banovanja radio s Petrom Preradovićem, studirao pravo u Zagrebu i Grazu, bio drugi po redu tajnik Matice hrvatske, a kao novinar i književnik uređivao književni časopis Neven, novine Pozor i Vienac. Umro je u Samoboru 1871., te je sahranjen na samoborskom groblju. Godine 1981. škola u Šenkovcu nazvana je njegovim imenom.

MIHOVIL KRUŠLIN je rođen 1882. u Ključu Brdovečkom. Pučku školu završio je u Šenkovcu, a višu školu za umjetnost i obrt u Zagrebu. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih slikara pejzažista i akvarelista, koji je iza sebe ostavio preko 2500 slika. Kao pjesnik isticao se rodoljubljem. Školske godine 1970./71. u školi u Šenkovcu osnovano je kulturno – umjetničko društvo i nazvano njegovim imenom. Za učenika Krušlina njegov je učitelj, slavni Mirko Kovačić napisao „da za četverogodišnjega školovanja nije bilo pitanja na koje Krušlin nije znao odgovoriti." A za slikara Krušlina hrvatski književnik Antun Gustav Matoš 1911. je napisao da je „već skroz i naskroz hrvatski talent, već sada jedan od prvih hrvatskih pejzažista!" Krušlin je bio i učitelj u šenkovečkoj školi u kojoj je nekoliko godina prije svoje smrti radio kao učitelj likovnog odgoja. Umro je 1962. godine u Ključu, a pokopan na ladučkom groblju.


« Povratak